Pronalaženje greške na AC generatoru i regleru

Da bi Vam olakšali pronalaženje greške na motociklima sa AC generatorima opisati ćemo Vam metode i načine provjere.

 

Regler (RR) i generator možete provjeriti i prema uputi na engleskom: electrical_fault_finding.pdf. Ove upute smo preveli, izmjenili i dopunili komentarima: electrical_fault_finding_p...pdf.

Pravila za sprečavanje kvara reglera:

  • Akumulator mora biti u dobrom stanju tj. mora moći preuzeti struju iz generatora.
  • Regler ne smije biti pokriven i mora biti na mjestu sa dobrim provjetravanjem
  • Nazivna struja reglera mora biti jednaka ili veća od mogućnosti proizvodnje generatora
  • Regler treba biti sigurno spojen na akumulator sa neoksidiranim vijcima i maticama
  • Nikad ne odvajajte akumulator dok radi motor (generator) i ne pokušavajte paliti motocikl bez akumulatora

 


Preporuke za smještaj reglera:

  • Regler nikad ne pričvršćujte na izolaciju jer će ta strana reglera manje odvoditi toplinu
  • Bolje je čak odmaknuti regler 3 mm od podloge nego ga pričvrstiti na izolaciju ili lim (tako da ima protok zraka)
  • Ne ugrađujte regler nikad u zatvoren prostor jer se temperatura tako može znatno povećati i sigurno će otkazati
  • Ne ugrađujte regler na mjestu gdje ga tuče vrući zrak sa mašine ili hladnjaka
  • Ne ugrađujte regler na mjestu gdje ga tuče voda i prljavština sa kotača
  • Ne perite regler sa visokotlačnim peračem



Provjera generatora:

 

  • Generatorski namotaj ne smije imati nikakav električki spoj sa kućištem (što je moguće kod kvara). Najbolje je testirati izolaciju na 1000VDC prema kućištu. Izolacija treba biti veća od 10MR te neovisna o testnom naponu i polaritetu. Otpor izolacije može zagrijavanjem padati te tako otpor može pasti sa 1000MR na 100MR (mjereno sa 1000VDC). U nedostatku testera možete se poslužiti analognim DC voltmetrom i diodom da testirate mogući proboj do 300V:

 

  • Odvojite regler od AC generatora
  • Namjestite analogni instrument na 300VDC. Ni u ludilo ovo ne radite sa digitalnim DC voltmetrom.
  • Spojite plus kraj instrumenta na fazu mrežnog napajanja 220VAC
  • Kućište generatora (motora) uzemljite
  • Na minus kraj instrumenta spojite diodu tako da joj je anoda spojena, a katoda slobodna
  • Katodu diode zatim (anoda je na minus kraju DC voltmetra) spojite na je jedan od krajeva AC generatora
  • Ako je izolacija u redu, kazaljka voltmetra će se samo trznuti i vratiti na nulu
  • Ako voltmetar pokazuje bilo što osim nula volti, treba sumnjati na problem sa izolacijom generatora
  • Provjerite otpor namotaja. Ako je trofazni, između sva tri izvoda mora biti približno isti otpor. Ako je dvostruki monofazni, tada oba namotaja moraju biti približno iste vrijednosti.
  • Svaki proboj prema kućištu može napraviti i kvar na regleru. Proboj se može otkriti neki put i mjerenjem DC napona (u mili voltima) od namota prema kućištu. Ako postoji nekakav sitni DC napon i zamjenom stezaljki voltmetra također dođe do promjene polariteta izmjerenog napona, to upućuje na mogućnost proboja prema kućištu. Voltmetar bi trebao pokazati 0mV.
  • Ako imate AC/DC strujna kliješta možete u radu testirati izolaciju:

 

  • Spojite DC strujna kliješta oko sve tri izlazne žice sa generatora
  • Pokrenite motor i testirajte pri različitim okretajima
  • Pokazivanje treba biti 0.00A. Isto ponovite i na izmjeničnom području. Ako postoji struja koju pokazuju strujna kliješta, to je siguran pokazatelj da vam generator ima proboj prema kućištu. Mala AC struja (manje od 1mA) će teći zbog kapacitivnosti namotaja prema kućištu.
  • Sa običnim AC ampermetrom možete potvrditi proboj generatora na kućište:

 

  • Odvojite regler sa generatora
  • Spojite AC ampermetar (20A) sa jednog izvoda AC generatora prema kućištu
  • Pokrenite motor motocikla
  • Izmjerena struja mora biti manja od 1mA (područje treba ostati 20A!)
  • Ponovite isto na preostala dva izvoda, a također sve ponovite kad je generator zagrijan
  • Ako nemate ampermetar, možete jednostavno probati:

 

  • Odvojite regler od generatorskih izvoda
  • Pokrenite motor i podignite broj okretaja
  • Probajte kratko spojiti izvod generatora na kućište. Ako ne skoči iskra u trenutku spajanja i odvajanja, generator je možda dobar
  • Još bolji pokus je kratko spajanje jednog izvoda preko slabog osigurača (63mA) na kućište (Pazite, regler treba biti odvojen od generatora). Ako osigurač ne izgori prilikom testiranja na raznim okretajima i kod zagrijane mašine, tada  je sigurno izolacija o.k. Prednost ove metoda je što su osigurači jeftini i možete lako izvesti.

Moguće greške vezane uz AC generator:

 

  • Pregrijavanje reglera te prestanak punjenja akumulatora - provjerite izolaciju generatora
  • Pregrijavanje reglera te kratki spoj u regleru nakon čega struja iz akumulatora može uništiti namotaje - zamijeniti regler i popraviti generatorske namotaje
  • Čest proboj reglera - provjeriti da li trofazni namotaj ima slučajno prekid u jednoj fazi (ili daje manji napon)
  • Generatorski namotaji u djelomičnom proboju te generator daje nesimetričan i niži napon - popraviti generator
  • Generatorski namotaj probijen na kućište sa mogućim oštećenjem reglera - popraviti generatorske namotaje i provjeriti regler
  • Tvornički novi regler brzo izgara - može se sumnjati na izolaciju generatorskih namota ili na kvalitetu novog reglera tj. novi regler može biti lošije kvalitete od potrebne (slabiji elementi u novijoj verziji)

 


Moguće greške vezane uz regler:

 

  • Previsok ili prenizak napon na akumulatoru - zamijeniti regler, provjerite kvalitetu akumulatora
  • Nakon zagrijavanja mašine akumulator se slabo puni - regler mijenja karakteristiku
  • Prenizak napon na akumulatoru - povećanje gubitka napona na lošim spojevima instalacije od generatora preko reglera do akumulatora. Može postojati i izgaranje konektora koji vodi struju na regler. Potrebno je DC voltmetrom provjeriti koliki je pad napona dU1 i dU2 i to kod pojačanog gasa. Oni moraju biti manji od 0,3VDC na plus vodu i manji od 0,1V na minus vodu. Praktično je dobro da pad napona nije veći od 0,26VDC na plus vodu i manji od 0,06V na minus vodu.  Ova greška je česta kod manje kvadrature žica instalacije. Postoji i uputa za brzo rješenje problema s padom napona do akumulatora.

     Drugi siguran način da se potvrdi problem sa lošim spojevima od plusa i minusa reglera do plusa i minusa akumulatora je da se privremeno sa 2,5mm2 spoji plus i minus reglera direktno na plus i minus akumulatora. Postojeći dolaz plusa na regler treba ostaviti nespojen i izoliran. Pri tome problem može nastati, ako regler ima i kontakt plus žicu. I nju bi trebalo spojiti privremeno na akumulator plus. Spojevi moraju biti čvrsti jer gubitak spoja dok generator radi može uništiti regler. Ako regler proradi dobro sa direktnim spojevima, tada je potrebno riješiti prelazne otpore u instalaciji ili ostaviti direktan spoj uz postavljanje dodatnog 30A osigurača u krugu spoja na akumulatorski plus. Ako postoji kontakt+ žica, tada je moguće da će njeno ostavljanje na trajnom plusu stvoriti pražnjenje akumulatora. Treba uzeti u obzir da regleri najčešće na toj žici mjere napon akumulatora. U slučaju da se kontakt+ žica ostavi na lošoj instalaciji može signalizirati regleru da je napon prenizak te će tada doći do porasta napona akumulatora. A napon preko 15V će sigurno uništiti akumulator.

Moguće problemi kod korištenja SPER reglera:

 

  • Previsok napon na akumulatoru - proboj generatora na kućište, oslabljen akumulator, kod SPER SP reglera previsok napon (preko 15,5V) preko 8000rpm upućuje na kvar paralelnog reglera
  • Previsok napon na akumulatoru kod velikog gasa - korištenje standardnog serijskog reglera umjesto HVSP reglera ili kvar na na paralelnom regleru
  • Prenizak napon na akumulatoru - prekid spoja jeden od faza 3F generatora ili loš spoj kruga akumulatora (konektori, glavni osigurač), prevelika potrošnja struje, oslabljen generator, previsok prelazni otpor od reglera do akumulatora, kvar reglera

 

 

Nakon nestručnog popravka generatora moguće su i slijedeće greške:

 

  • Regler slabo puni, često otkazuje - generator premotan sa debljom žicom
  • Nedovoljna snaga generatora, namotaji opet pregaraju - generator premotan sa tanjom žicom - mora biti u stotinku milimetra ista
  • Generator brzo pregara - Namotaji nisu izvedeni sa dvostruko lakiranom žicom za visoku temperatura i (ili) nisu zapečeni (impregnirani)

 

Greške vezane uz akumulator:

 

  • Regler pregara - loš akumulator, loši spojevi od reglera prema akumulatoru, npr. kod osigurača između reglera i akumulatora, hrđave kleme
  • Regler slabo puni - kvar u regleru zbog pregrijavanja, loš spoj akumulatora na stezaljkama ili glavnom osiguraču punjenja
  • Akumulator slab -  regler puni na manje od 14V ili na više od 15, loš spoj akumulatora na stezaljkama ili osiguraču punjenja
  • Akumulator trajno vuče struju veću uz prenizak napon na akumulatoru - greška u akumulatoru

 

 

Preporuke za akumulator:

 

  • Provjerite gubitak struje iz akumulatora kada je kontakt isključen. Ako postoji, provjerite da li gubitak radi regler. Ako motocikl neće duže biti u pogonu, odvojite minus klemu akumulatora da se ne prazni.
  • Ako mislite poslije duže stanke koristiti motocikl, obavezno stavite akumulator na punjač 14 sati.
  • Vijci i kleme ne smiju biti hrđavi ili oksidirani.
  • Klema mora dobro sjedati cijelom površinom.
  • Kvadratura žice na klemi ne smije biti umanjena zbog pucanja ili oksidacije
  • Ako akumulator ima ćelije sa čepovima, kontrolirajte nivo elektrolita i dodajte destiliranu vodu po potrebi
  • Akumulator bi trebao imati 14V kada regler prestaje puniti (minimalno 13,85V).
  • Regler treba spojen direktno na akumulator. Ako slučajno postoji osigurač, budite sigurni da neće ni u kom slučaju izgubiti spoj zbog vibracija ili nekog drugog razloga osim kad je struja prevelika. Prekid tog osigurača sigurno će uništiti regler. Osigurač jedino ima svrhu da prekine struju iz akumulatora da ne bi istopila generatorski namotaj ili namotaje elektropokretača. Taj osigurač mora biti za struju znatno veću od normalne.

 

 

Provjera reglera:

 

  • Između ulaznih AC žica ne smije biti vodljivosti
  • Kod paralelnih reglera sa svake AC žice (Anoda) postoji dioda prema plus akumulatoru (Katoda). Također, postoji dioda sa minus akumulatora (Anoda) prema svakoj AC žici (Katoda). Diode kod provjere vode u smjeru Anoda+, Katoda-. U obrnutom smjeru ne smije imati vodljivost.
  • Kod SPER serijskih reglera diode sa minusa akumulatora prema svakoj AC ulaznoj žici su zamijenjene sa tiristorima te oni ne pokazuju vodljivost u ohmskom ispitivanju

 

 

Činjenice o paralelnim reglerima:

 

  • Ako je napon generatora dovoljan da bi mogao puniti akumulator, generator će uvijek biti opterećen ili punjenjem akumulatora ili paralelnim kratkim spojem preko tiristora u regleru
  • Što je veći broj okretaja motora generator može dati sve veću struju te će se više grijati i namotaji generatora i regler
  • Bez obzira na paralelnu regulaciju napona, regler ne smijete spojiti samo na generator (bez akumulatora) jer će kod rada generatora doći do uništenja reglera.
  • Paralelni regler se može uništiti kada mašina postiže visok broj okretaja, a regler nije izložen strujanju zraka u dužem periodu (preko 5 minuta).

 

Shema za ispitivanje reglera na stolu:

 

Prema donjoj shemi možete na stolu ispitivati rad monofaznih i trofaznih reglera 14V (sa ili bez kontaktne žice).

     Žaruljica pokazuje struju koja teče preko reglera. Dizanjem napona potenciometrom na simulaciji akumulatora bi trebala žaruljica do kraja prosvijetliti. Kad se to dogodi to je maksimalni napon punjenja akumulatora. Kod naših serijskih tiristorskih reglera žaruljica bi se trebala ugasiti. Ako se radi o HVSP reglerima, žaruljica bi trebala maksimalno prosvijetliti preko 14,7VDC napona na simulaciji akumulatora. Kada se radi o trofaznom regleru, ispituju se dvije po dvije faze, a slobodna treća može ostati u zraku ili biti spojena sa skupa sa nekom drugom fazom žicom.

 

    Ispravni paralelni regler mora održavati 14,5 do 14,7V napona dok žaruljica treba svijetliti sa pola svijetla ili treptati. Radi testa, može se probati spojiti dodatni teret na izlazu od 100 Ohma (W). Ako prepunjava, napon na izlazu će početi nekontrolirano rasti preko 15V te ga treba odmah prekinuti. Ako ne puni dovoljno, regulirati će napon na manje od 13,7VDC. Moguće je da regler na stolu puni na 14.7V, a da motociklu ne daje više od 13.6V. Razlog je u otporu instalacije (žice, osigurači, kleme, spojevi), otporu u samom regleru na kojim ostaje dio napona ili lošem filtriranju mjerenog napona u regleru te je on tada pojačano osjetljiv skokove napona koji se događaju na otporu instalacije.

 

   Elektrolit mora biti velikog kapaciteta da bi mogao preuzeti svu struju iz izvora (transformatora) bez velikog skoka napona (jako bitno za ispitivanje naših serijskih reglera) te precizno izmjeriti regulirani napon.

 

    Opaska: ne povećavajte napon simuliranog akumulatora preko 16V na tvorničkim reglerima da ih ne uništite.